U Alepu proglašeno primirje nakon krvavih obračuna između sirijske vojske i Kurda

Prekid borbi, najintenzivnijih u zemlji u posljednjih više od šest mjeseci, stupio je na snagu u 3 sata ujutro po lokalnom vremenu (ponoć po GMT-u). Prema uvjetima primirja, kurdski militanti trebali su napustiti tri sporne četvrti – Sheikh Maqsoud, Ashrafieh i Bani Zaid – u kojima su se odvijali sukobi. Trebao im je biti osiguran siguran prolaz prema sjeveroistoku zemlje, koji kontroliraju Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima, uz dopuštenje da sa sobom ponesu lako naoružanje, piše Guardian.

Međutim, ostaje nejasno hoće li se dogovor održati, budući da SDF još nije objavio da pristaje na primirje, a slični prekidi vatre u prošlosti su propadali. Prema Reutersu, Asayish, unutarnje sigurnosne snage SDF-a, zanijekale su da su njihove snage tražile siguran prolaz te su umjesto toga zatražile povlačenje vojnika iz Damaska.

Jedan stanovnik Alepa rekao je da su borbe tijekom noći prestale, a snimke iz spornih četvrti pokazuju da je pucnjava, koja je posljednjih dana bila neprestana, utihnula. Pripadnici vladinih sigurnosnih snaga objavili su videozapise koji prikazuju operacije „čišćenja“ u nekim četvrtima, kao i preglede podzemnih tunela koje je SDF koristio za transport boraca i oružja ispod Alepa.

Posebni izaslanik SAD-a za Siriju, Tom Barrack, potvrdio je dogovor u objavi na platformi X, navodeći da SAD „srdačno pozdravlja privremeni prekid vatre“ te zahvaljujući objema stranama na „uzdržanosti i dobroj volji koje su omogućile ovu prijeko potrebnu stanku“.

Odnosi između sirijske vlade i SDF-a, koji kontrolira oko trećine teritorija Sirije, posljednjih su mjeseci pogoršani. Dvije strane potpisale su sporazum o integraciji SDF-a u novu sirijsku vojsku do kraja prošle godine, no pregovori o provedbi tog dogovora zapeli su.

Vlada u Damasku prikazuje SDF kao separatistički entitet koji potkopava jedinstvo sirijske države, dok SDF novu vladu opisuje kao „džihadiste“ i izražava strahove za sigurnost etničkih i vjerskih manjina pod njezinom vlašću.

Alep, u kojem je SDF kontrolirao džep četvrti s kurdskom većinom, okruženih teritorijem pod kontrolom sirijske vlade, mjesecima je bio žarišna točka. Najnovija runda borbi dodatno je produbila podjele između dviju strana, a čelnik SDF-a Mazloum Abdi upozorio je da su posljednji dani sukoba potkopali „izglede za postizanje dogovora“.

Sirijska vlada također je u priopćenju navela da je potrebno proširiti državnu kontrolu na čitav teritorij Sirije te zadržati monopol nad uporabom sile u rukama države kako bi se „očuvao jedinstvo Sirije“.

Obje strane optužile su onu drugu za ratne zločine tijekom posljednja tri dana. SDF tvrdi da je Damask kriv za etničko čišćenje i zločin prisilnog raseljavanja, jer je civilima naređeno da napuste svoje domove prije granatiranja. Vlada u Damasku pak tvrdi da je SDF koristio civile kao živi štit te da je snajperima pucao na ljude koji su pokušali napustiti četvrti putem humanitarnih koridora koje je uspostavila vlada.

SDF ima potporu Sjedinjenih Američkih Država, koje su godinama opremale i naoružavale kurdske snage kako bi im pomogle u borbi protiv Islamske države (IS) u Siriji. SAD već mjesecima pokušava posredovati u spajanju SDF-a s novom vladom u Damasku, no malo se toga promijenilo na terenu otkako je prošle godine pao predsjednik Bašar al-Asad.

Turska, jedan od ključnih saveznika Damaska, smatra SDF produžetkom Kurdistanske radničke stranke (PKK), kurdske separatističke skupine s kojom je vodila iscrpljujuću četrdesetogodišnju pobunu. Turska je poručila da je spremna pomoći sirijskoj vladi ako ona to zatraži.

„Ustrajanje SDF-a na tome da po svaku cijenu zaštiti ono što drži najveća je prepreka postizanju mira i stabilnosti u Siriji“, rekao je turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan na konferenciji za novinare u četvrtak.

Sirijske demokratske snage (SDF) kurdski su predvođen savez osnovan 2015. godine, gotovo četiri godine nakon što je izbio ustanak protiv bivšeg sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.

Predvođene kurdskim Jedinicama narodne zaštite (YPG) i arapskim borcima, SDF su 2017. godine razbile posljednje uporište ISIL-a (ISIS-a) u Raqqi, gradu na istoku Sirije. Status SDF-a i golemih područja zemlje koja kontrolira i dalje ostaje ključno sporno pitanje za Damask, koji nastoji u potpunosti konsolidirati svoju vlast nad Sirijom.